Moravče je naselje u Gradu Zagrebu

i smješteno je uz potok

Moravčak

u sesvetskom Prigorju

, 12 km sjeveroistočno od Sesveta,

6 km u smjeru sjevera od ceste

Zagreb-Varaždin.

Prema popisu iz 2001. godine

ima 728 stanovnika

u 198 domaćinstva.

Stari dijelovi naselja su

Crkvena Ves, Kremenje i Mirakov brijeg.

Današnji nazivi dijela sela su:

Bastalići,Budori,Prajzi,Bahleni,

Hubeki,Jurići,Benki,Šporci,Čumigaši,

Kunjki i Strugari.

Popis ulica na­selja Moravče 2011. godine

abecednim redom

, Bahlenova, Bastalićeva, Benkova,

Budorova,Čumigaševa,

Hrašće, Hubekova, Kucljeva,

Kunjkova, Prajzov breg, Prigorska,

Prigorski odvojak l, Strugarova,

Šporčeva,

Trg svetog Trojstva

i

Vino­gradarska ulica.

Prezimena koje nose

Moravčani

su autohtona,

a to su :

Bahlen, Bastalić,

Benko, Budor,

Kucelj, Strugar,

Mirak, Kunjko i Šimek.

Gospodarska osnova je

poljodjelstvo,

vinogradarstvo, stočarstvo, trgovina,

ugos­titeljstvo i obrti.

U centru naselja smještena je

područ­na škola

OŠ Ivana Granđe Soblinec

s dva kombinirana razredna odjela.

Župna crkva Presvetog Trojstva

izg­rađena je 1814. godine

na mjestu stare crkve,

a obnovljena je 1971. godine.

Nalazi se u istoimenoj župi

od 1334. godine

pa tako i naselje nosi ime

staro sla­venske plemenske župe

Moravče.

Župa Moravče

spominje se još za vri­jeme

kralja Kolomana Arpadovića

u 11. stoljeću.

Ime Moravče najvjerojatnije je

staro-slavenskog podrijetla,

no neki povijesni­čari ga dovode

u vezu s toponimima,

koje možemo naći u

Češkoj i njihovim nazi­vima

vezanim za Sjevernu Moravu,

odnosno područje Moravske.

Na temelju sličnosti naziva zaključuju

da postoji mogućnost da se

stanovništvo prvobitnog Moravča

doselilo iz tih krajeva.

Moravče je sredinom

13. stoljeća bila županija

i imalo je svoga župana.

Povjesničari se uglavnom slažu da se

Moravče prostiralo

od Laza do Bedenice,

te od Globočeca do ceste

Varaždin-Zelina.

Iz popisa župa od 1334. godine

saz­najemo da su na području Moravča

bile Župa Svetog Ivana Krstitelja (Zelina),

Župa Svih Svetih u Moravču,

Župa Svetog Trojstva u Glavnici

i Župa Svetog Ni­kole u Zelini (Donja Zelina).

Župa Moravče imala je dva utvrđena grada,

Moravče i Glavnicu.

U 14. st. riječ županija označava veliko područje,

dok se za male,

stare župani­je upotrebljava naziv

"distrikt".

Naziv za Moravče u to je vrijeme označavao

puno šire područje od današnjeg koje se

odnosi samo na jedno mjesto.

Prema dostupnim podacima,

povijesnim i arheološkim izvorima

"zlatno doba" Moravča

predstavlja razdoblje 14. i 15. stoljeća.

Iz tog vremena,

iako nemamo podataka o godini rođenja,

svakako je

najzna­čajnija

osoba ovoga kraja

Blaž Moravačanin,

(Moravče ? - Zagreb, 22.1.1495.),

doktor kanonskog prava,

promoviran u Padovi,

zagrebački kanonik i arhiđakon kalnički.

Bio je potpisnik zaključka

zagrebačkog kaptola

kojim se brani pravo slobodnog

izbora kaptolskog vikara.

U zagrebačkoj Metropolitanskoj knjižnici

čuvaju se tri Blaževa rukopisna

priručnika kanonskog prava.

Blaževo ime spomi­nje se uz tiskanje

prve zagrebačke obredne knjige.

U Muzeju grada Zagreba

Čuva se ulomak natpisa

nadgrobne ploče

Blaža i Ivana Moravčanina.

Podaci iz srednjovjekovnog

raz­doblja govore

o brojnim utvrđenim gradovima

iako im se ne mogu

utvrdi­ti lokacije jer nisu sačuvani ostaci.

Spominje se "castrum de Glavnicza"

i "castrum de Moro(u)cha",

"castra Blagusaa",

"castra de Zelina et Bystrycza"

i ostali.

Za područje Kuzelina

postoje ar­heološki nalazi

, no ipak je tek djelo­mično

istraženo postojanje

Koželin, Kuzelin, Kuželjgrada.

Radi se o utvrdi velikih dimenzija,

a ostaci keramike,oružja,

nakita i predmeta za svakodnevnu uporabu

potječu iz širokog vremenskog razdoblja.

Prema dostup­nim arheološkim

nalazima radi se o

periodu od oko 5000 godina.

Prema istraživa­nju povjesničarke

Ljelje Dobronić

smatra se daje upravo ova utvrda bila

"castrum deMoroucha".

Krajem 15. stoljeća

grade se novi utvrđeni gradovi

uglavnom u nizinskom,

la­ko pristupačnom području.

Svaki od utvrđenih gradova

imao je svoje posjede,

svoja sela i zaseoke.

Većina podataka

o naselju Moravču

iz 17. stoljeća

vezana je uz crkvu (župu) i školu.

Godine 1630. spominju se sela

župe Presvetog Trojstva u Moravču:

Moro- cha, Glavnicza s. Trinitatis,

Glavnicza Veczezlay, Drenovo, Okrok,

Nezpesa, Her- nianczi, Blaskovecz,

Hrtzie sive Lok, Belavar, Adamoucz,

Omilia.

Moravečki vatrogasci.