O Moravču
Općenito o Moravču:
Staro i novo Moravče.  
Moravče je naselje u Gradu Zagrebu i smješteno je uz potok Moravčak u sesvetskom Prigorju , 12 km sjeveroistočno od Sesveta, 6 km u smjeru sjevera od ceste Zagreb-Varaždin. Prema popisu iz 2001. godine ima 728 stanovnika u 198 domaćinstva. Stari dijelovi naselja su Crkvena Ves, Kremenje i Mirakov brijeg. Današnji nazivi dijela sela su: Bastalići,Budori,Prajzi,Bahleni, Hubeki,Jurići,Benki,Šporci,Čumigaši, Kunjki i Strugari. Popis ulica naselja Moravče 2011. godine abecednim redom , Bahlenova, Bastalićeva, Benkova, Budorova,Čumigaševa, Hrašće, Hubekova, Kucljeva, Kunjkova, Prajzov breg, Prigorska, Prigorski odvojak l, Strugarova, Šporčeva, Trg svetog Trojstva i Vinogradarska ulica. Prezimena koje nose Moravčani su autohtona, a to su : Bahlen, Bastalić, Benko, Budor, Kucelj, Strugar, Mirak, Kunjko i Šimek. Gospodarska osnova je poljodjelstvo, vinogradarstvo, stočarstvo, trgovina, ugostiteljstvo i obrti. U centru naselja smještena je područna škola OŠ Ivana Granđe Soblinec s dva kombinirana razredna odjela. Župna crkva Presvetog Trojstva izgrađena je 1814. godine na mjestu stare crkve, a obnovljena je 1971. godine. Nalazi se u istoimenoj župi od 1334. godine pa tako i naselje nosi ime staro slavenske plemenske župe Moravče. Župa Moravče spominje se još za vrijeme kralja Kolomana Arpadovića u 11. stoljeću. Ime Moravče najvjerojatnije je staro-slavenskog podrijetla, no neki povijesničari ga dovode u vezu s toponimima, koje možemo naći u Češkoj i njihovim nazivima vezanim za Sjevernu Moravu, odnosno područje Moravske. Na temelju sličnosti naziva zaključuju da postoji mogućnost da se stanovništvo prvobitnog Moravča doselilo iz tih krajeva. Moravče je sredinom 13. stoljeća bila županija i imalo je svoga župana. Povjesničari se uglavnom slažu da se Moravče prostiralo od Laza do Bedenice, te od Globočeca do ceste Varaždin-Zelina. Iz popisa župa od 1334. godine saznajemo da su na području Moravča bile Župa Svetog Ivana Krstitelja (Zelina), Župa Svih Svetih u Moravču, Župa Svetog Trojstva u Glavnici i Župa Svetog Nikole u Zelini (Donja Zelina). Župa Moravče imala je dva utvrđena grada, Moravče i Glavnicu. U 14. st. riječ županija označava veliko područje, dok se za male, stare županije upotrebljava naziv "distrikt". Naziv za Moravče u to je vrijeme označavao puno šire područje od današnjeg koje se odnosi samo na jedno mjesto. Prema dostupnim podacima, povijesnim i arheološkim izvorima "zlatno doba" Moravča predstavlja razdoblje 14. i 15. stoljeća. Iz tog vremena, iako nemamo podataka o godini rođenja, svakako je najznačajnija osoba ovoga kraja Blaž Moravačanin, (Moravče ? - Zagreb, 22.1.1495.), doktor kanonskog prava, promoviran u Padovi, zagrebački kanonik i arhiđakon kalnički. Bio je potpisnik zaključka zagrebačkog kaptola kojim se brani pravo slobodnog izbora kaptolskog vikara. U zagrebačkoj Metropolitanskoj knjižnici čuvaju se tri Blaževa rukopisna priručnika kanonskog prava. Blaževo ime spominje se uz tiskanje prve zagrebačke obredne knjige. U Muzeju grada Zagreba Čuva se ulomak natpisa nadgrobne ploče Blaža i Ivana Moravčanina. Podaci iz srednjovjekovnog razdoblja govore o brojnim utvrđenim gradovima iako im se ne mogu utvrditi lokacije jer nisu sačuvani ostaci. Spominje se "castrum de Glavnicza" i "castrum de Moro(u)cha", "castra Blagusaa", "castra de Zelina et Bystrycza" i ostali. Za područje Kuzelina postoje arheološki nalazi , no ipak je tek djelomično istraženo postojanje Koželin, Kuzelin, Kuželjgrada. Radi se o utvrdi velikih dimenzija, a ostaci keramike,oružja, nakita i predmeta za svakodnevnu uporabu potječu iz širokog vremenskog razdoblja. Prema dostupnim arheološkim nalazima radi se o periodu od oko 5000 godina. Prema istraživanju povjesničarke Ljelje Dobronić smatra se daje upravo ova utvrda bila "castrum deMoroucha". Krajem 15. stoljeća grade se novi utvrđeni gradovi uglavnom u nizinskom, lako pristupačnom području. Svaki od utvrđenih gradova imao je svoje posjede, svoja sela i zaseoke. Većina podataka o naselju Moravču iz 17. stoljeća vezana je uz crkvu (župu) i školu. Godine 1630. spominju se sela župe Presvetog Trojstva u Moravču: Moro- cha, Glavnicza s. Trinitatis, Glavnicza Veczezlay, Drenovo, Okrok, Nezpesa, Her- nianczi, Blaskovecz, Hrtzie sive Lok, Belavar, Adamoucz, Omilia. Moravečki vatrogasci.
|
